“Buka Hatene História Pasadu Hodi Reflete iha Presente, no Kontribui iha Futuro”
Hakerek nain: Camilo Salsinha Trindade
Akontesimentu Masacre Santa Cruz (12/11/1991) hanesan história moruk ida ba rai doben Timor-Leste no povu maubere liu-liu Juventude Loriku Asuwa’in sira iha tempo ne’eba. Iha tragédia refere, Juventude barak mak hetan kanek, persiguição oi-oin no balu mós tenki lakon sira nia vida. Sakrifisiu no luta ne’ebe sira halo iha tinan-34 liu bá, atu defende de’it povo no rai RDTL ida ne’e nia liberdade. Liu husi Juventude Loriku Asuwa’in sira nia lian, sakrifisiu no unidade iha luta ikus mai konsegue haklekar sofrimentu povo Timor nian ba mundo internasional hodi rekuñese. Maski Luta ida ne’e nakonu ho momentu nakukun sira maibe Juventude Loriku Asuwa’in nafatin resiste ho aten brani hodi hakilar no se hirus matan ba inimigu sira atu hasai povu no nasaun RDTL husi ukun colonialismo. Ho esperiensia luta ne’ebe falun ho sofrimentu oi-oin mak ohin loron ita bele goza liberdade ida ne’e iha tempo ukun rasik an. Dau-daun ne’e ita livre duni ona, maibe pergunta refletiva ne’ebe nu’udar joven ida presiza atu reflete mak: “Saida mak ha’u halo hela no sei kontribui iha tempo ukun-an ida ne’e? Mai ita (nu’udar joven) ba reflete hamutuk pergunta ida ne’e hodi bele kontribui netik buat ruma ba povo no rai doben Timor-Leste.
Nu’udar joven continuador no sai hanesan ai-rin nasaun nian, ita presiza aprende husi Juventude Loriku Asuwa’in sira nia espíritu luta ne’ebe uluk sira halo ona ba povo no rai ida ne’e. Sira nia luta hatudu liu husi fo liman balu, haburas fraternidade no unidade nacional. Espirítu ida ne’e mak ita nia juventude resistência sira halo iha tempu ne’eba hodi hasoru inimigo sira. Ohin loron, ita joven presiza kontinua espirítu ida ne’e liu husi kria amizade la hare ba diferente kór, grupo no ideologia. Mai ita hamutuk hodi uza ita nia matenek, kreatividade, no hanoin construtivo sira hodi bele kontribui ba desenvolvimentu nasaun nian. Nasaun RDTL nia destinu no futuro iha ita joven sira agora, ita mak sai nain, ita mak futuro líder ba nasaun ida ne’e. Se la’os ita, sé tan? Sé la’os agora, bainhira tan? Hahu Investe ita nia-an agora iha edukasaun, buka servisu, desenvolve abilidade báziku sira hodi bele prepara-an diak ba futuro. Ita joven nia obrigasaun mak atu tane as unidade nacional, promove dame no haburas espirítu toleránsia iha sociedade nia le’et. Ita joven labele hanoin konaba konflitu, labele haterus malu tamba de’it diferente grupo ka kór, husik sofrimentu no konflitu sira ne’e para ona iha ita nia juventude resistência sira iha tinan-34 liu bá. Ita joven jerasaun-Z nia responsabilidade mak buka alternativu hodi fo solusaun ba problema social hirak ne’ebe buras hela iha sociedade nia le’et. Ita presiza sai autor dame ba hamenus konflitu, halakon korente discriminação no promove justisa social. Ida ne’e mak ita joven presiza halo agora hodi kontribui ba desenvolvimentu nasaun nian iha futuro.
Independência ida ne’e, fo mai ita joven sira oportunidade barak, mai ita uza oportunidade hirak ne’e atu asesu ba edukasaun formal ka non-formal sira hodi nune’e bele hasa’e ita nia kapasidade intelektual, haklean kuñesimentu, no kreatividade. Hodi nune’e ita bele uza ita nia matenek atu asesu ba servisu no bele dezenvolve nasaun ida ne’e liu husi asaun ki’ik sira ne’ebe ita halo lor-loron. Tamba ne’e, nu’udar joven ita tenki fo importância ba asaun positivu sira ne’ebe sempre fo benefisiu ba ita nia-an, familia no nasaun RDTL nia futuro. Basá hanesan ita hatene iha loron 26 de Outobro, 2025 hanesan momento históriku mai ita povo Timor liu-liu ita joven sira konaba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN Summit 2025. Ida ne’e loke oportunidade bo’ot mai ita joven sira atu prepara-an no investe ita nia-an iha edukasaun hahu agora atu bele kontribui ba nasaun ida ne’e nia desenvolvimentu nacional, relasaun bilaterial no assunto diplomacia ho nasaun sira ne’ebe hola parte iha ASEAN. Atu to’o iha destinasaun ida ne’e, ita joven sira mak tenki hakas-an, prepara-an, no estuda makas atu ita sai lider ida ne’ebe diak no matenek hodi lori povo doben no nasaun Timor-Leste nia naran morin iha mundo internasional. Ida ne’e mak ita nia juventude resistência sira iha tinan-34 liu bá hatudu ona mai ita no sira hakarak ita joven agora kontinua halo iha era independência ida ne’e.
Atu haburas nafatin espíritu luta ne’ebe Juventude Loriku Asuwa’in sira hatudu ona iha tinan hirak liu bá, nune’e ita ne’ebe hanaran-an joven jerasaun-Z mai hamutuk hodi fahe ita nia matenek no hanoin ba malu hodi bele desenvolve ita nia nasaun hahu agora. Ita joven sira mak sai autor ba desenvolvimentu nasional, ita la’os autór ba konflitu. Tamba ne’e, mai ita hamutuk hodi dehan: “Ami joven sira prontu atu kria dame, haburas unidade no promove espirítu toleránsia iha sociedade nia le’et hodi bele kontribui ba paz no estabilidade nasaun RDTL nian.”
Leave a Reply